O Istri

Istra je najveći jadranski poluotok. Nalazi se na sjevernome dijelu Jadrana na teritoriju Slovenije, Hrvatske i Italije. Geografska granica Istre ide linijom od uvale Muggia do uvale Preluka (tako da npr. Opatija dio Istre). Zapadna obala Istre je plića i bolje razvedena, dok je istočna strma i slabije naseljena. Istru se obično dijeli na tri dijela:

• Crvena Istra (zapadna obala), gdje prevladava crveno-smeđa zemlja (crljenica)
• Siva Istra (središnja Istra), zbog sivog glinenastog tla
• Bijela Istra (padine Učke i istočni dio poluotoka) zbog kamenitog tla

Istočna obala Istre (tzv. Liburnija odnosno gradovi Brseč, Lovran, Opatija, Volosko, Matulji, Kastav) odnosno zapadni dio Kvarnerskog zaljeva od 1993 godine administrativno je odvojen od ostatka Istre u sastavu Republike Hrvatske, tako da je danas Istra podijeljena između dvije županije: Istarske i Primorsko-goranske. Veći dio Istre pokriva Istarska županija. Važni gradovi i općine u Istri su Pula, Pazin, Poreč, Rovinj, Opatija, Umag, Novigrad, Labin, Buzet, Motovun, Kopar i Piran.

Povijest
Naziv Istra prema nekim izvorima potječe od ilirskog plemena Histri, koje je živjelo u tom području. Rimljani Ilire opisuju kao zloglasne gusare koji su znali iskoristiti činjenicu što su zbog brojnih plićaka istarske obale vrlo opasne za plovidbu. Rimljani su Istru osvojili tek nakon dva vojna pohoda - 177 godine p.n.e.

Stanovništvo
Na prostoru Istre mogu se izdvojiti dio u sastavu Hrvatski koji obuhvaća oko 90% Istarskog poluotoka i u kojem žive većinom Hrvati sa oko 75 % stanovništva dok manjine čine oko 25% stanovništva od čega Talijani 7% a ostatak razni drugi narodi. Istra u sastavu Slovenije obuhvaća oko 9% Istarskog poluotoka a Slovenci su apsolutno većinsko stanovništvo. Istra u sastavu Italije obuhvaća manje od 1% površine Istre i obuhvaća svega dvije male općine kod Trsta od kojih su u jednoj većinski Slovenci a u drugoj Talijani.

Iako se nacionalno izjašnjavaju kao Hrvati, Talijani ili Slovenci, većina stanovništva Istre ima svoj istarski identitet te se istovremeno veći dio stanovništva smatra Istrijanima.

Velika većina stanovnika Hrvatskog djela Istre govori Hrvatskim jezikom čakavskim narječjem. U nekima od tih govora (blizu granice sa Slovenijom) koristi se upitna zamjenica "kaj" pa se oni često pogrešno smatraju kajkavskima. Struktura i karakteristike tih govora izrazito su čakavske. U nekim gradovima zapadne obale, te nekim selima na Bujštini živi i Talijanska manjina (7% stanovništva) a govori Talijanski jezik.
U Slovenskom djelu Istre govori se Slovenski jezik a slično kao i u Hrvatskoj Istri zastupljena je u malom broju Talijanska manjina.

Na istoku Istre, podno Ćićarije, u nekoliko manjih sela žive Istrorumunji ili Ćići, stanovništvo rumunjskog podrijetla koje govori vlastitim (istrorumunjskim) jezikom a koji je mješavina rumunjskog i hrvatskog, danas su to uglavnom Hrvati.